| Slavlje Sv.Ante Padovanskog |
 |
 |
 |
| Autor Ante | |
| Utorak, 01 Lipanj 2010 19:26 | |
|
Dragi župljani, braćo i sestre! Pred nama je godišnja devetnica našemu zaštitniku, sv. Anti Padovanskome. Dani su to za cijelu župu i sve koji štuju našega Zaštitnika temeljita promišljanja vlastitoga Života, dani ispovijedanja, obraćenja, dani kad svatko na svoj način želi ispuniti svoje zavjete i obveze prema Gospodinu, sv. Anti, ali i prema onima s kojima živimo. Svi smo povezani u jednu organsku cjelinu, nebesku i zemaljsku Crkvu, svi jedni na druge mislimo, jedni za druge molimo, jedni s drugima suosjećamo. Upravo ti naši zavjeti, molitve, povezuju nas u jedinstvo duha i srca. Ovo su ujedno i dani zbližavanja, povezivanja u jedno neraskidivo jedinstvo. Dani hodočašćenja ali i putovanja u svoj zavičaj, ali i zavičaj vlastite duše i srca, ondje gdje se osjećamo doma i udomljeni. Ovo su dani kad naši raseljeni po svijetu dolaze na svoja ognjišta i traže svoje korijene. Doma smo samo onda kad smo se vratili k sebi, tj. iz ludine grijeha, kao onaj rasipni sin, koga otac uzima u zagrljaj, prima u svoje srce i ponovno mu daje baštinu. Doma smo kad smo blizu s Isusom Kristom, koji nas poziva na obraćenje, Naš papa Benedikt XVI. proglasio je cijelu minulu godinu Svećeničkom godinom. Otvorio ju je svečanom svetom misom na svetkovinu božanskoga Srca Isusova prošle godine, u završit će upravo za vrijeme naše devetnice, 11, lipnja, ponovno na svetkovinu Presvetoga Srca Isusova. Na taj način svi svećenici svijeta žele izraziti svoju vjernost Kristu i Crkvi, u sjeni i pod zaštitom apostolskoga prvaka svetoga Petra. Svi mi znamo Što nam i danas svećenik znači i kolika je potreba i zov za svetim svećenicima u samoj Crkvi Stoga nam Papine riječi mogu biti samo poticaj moliti za svetost svih onih koji služe Svetomu. Više od svih naših riječi govore živi primjeri. Na Filipinima, jedinoj katoličkoj zemlji na azijskom kontinentu, biskupi su upriličili prošle godine duhovne vježbe za biskupe i svećenike. Bilo je prisutno više od 90 biskupa i preko 5.500 svećenika na duhovnoj obnovi. Prema svjedočanstvu sudionika bijahu to novi duhovi za Crkvu na Filipinima. Za vrijeme klanjanja pred Presvetim svi su na poziv voditelja glasno uzviknuli; "Gospodine, Isuse Kriste! Sretni smo što smo tvoji svećenici!'' I na njihovim licima se dalo odčitati kako to nisu bile prazne riječi, nego riječi koje su došle iz srca. To je i veliki upitnik nama: jesmo li mi zbilja sretni što smo vjernici, što smo katolici i Hrvati? A isto tako smijete uputiti i vi nama svećenicima pitanje: jeste li zbilja sretni šio ste Kristovi svećenici?
"Bez sreće pripadnosti i prijateljstva s Kristom nemoguće je u današnjem vremenu biti sretan svećenik. Stoga je na vama moliti za svete i sretne svećenike, da oni koji žive za oltar i od oltara, osjete sreću što ih je Isus pozvao u svoju službu, da budu marljivi djelitelji njegovih tajna, da budu njegova produžena ruka u svijetu. Da ih sve iznutra prožiže žar za Boga, za Isusa Krista i njegov, Kristovom krvlju otkupljeni sveti narod. jer, gdje nema svećeničke ruke i mudroga vodstva, narod propada, govorio je Bog još u Starom zavjetu. Znamo što je bio svećenik našemu hrvatskome katoličkome puku na ovim prostorima naše Herceg-Bosne, kroz cijelu minulu krvavu povijest. Danas se napada Crkva, napada Papa, napadaju crkveni službenici. Crkva jesi jedna, sveta, katolička i apostolska, ali je to istodobno i Crkva grešnika, no pogrešno je tražiti samo grijehe u njoj. Ta Crkva priznaje svoje grijehe. Blagopokojni je Papa izrekao u ime cijele Crkve "moj grijeh, naš grijeh, naši grijesi". Koja je druga institucija učinila takvo nešto? Mi smo spremni izreći svoje "moj grijeh' uvijek, jer vjerujemo u Isusa Krista i njegov oprost preko svećeničkih ruku. Kristova Crkva je Božja snaga u ljudskoj slabosti. Ne opravdavamo ničije grijehe ni slabosti, ali vjerujemo u ljubav, ljubav prema Kristu i Crkvi, jer ljubav podnosi sve, vjeruje sve, nada se svemu i sve podnosi. Svi ovi napadaji ne smiju nas pokolebali u našoj vjernosti i ljubavi prema Crkvi i prema svećenicima. Mi moramo moliti da nam mladi zavole istinske uzore, koji mogu biti zbilja uzorima u životu, koji mogu nositi naš život i davati mu smjer. Poznato je mnogim mladima uzori su tolike svjetske nazovizvijezde i nazoviveličine, koje su u biti krajnje nesretne. Oni nam ne trebaju biti životni uzori, nego oni koji mogu biti oslonac u životu i smrti. To su Isus Krist, Marija, sveci, naši minuli naraštaji, koji su mirno i spokojno predavali svoje duše i živote Bogu. Molimo da nam naši stari budu poticaj i uzor. Oni su molili za svećenička zvanja, molili su da netko od njihova potomstva izabere duhovni stalež i zvanje. Zato je Šuica i bogata svećenicima i redovnicima, onima koji su se Bogu posvetili. Toga pak ne bi bilo da nije bilo svetoga obiteljskoga ozračja. Molimo da se taj duh danas ne utrne. Molimo ujedno da naši svećenici trajno raspiruju Božju milost koja je u njima polaganjem biskupskih ruku. "fer Bog nam uistinu nije dao duha plašljivosti, nego Duha snage, ljubavi i razboritosti" (2 Tim 1,7). S tim mislima želim svima blagoslovljenu i plodnu duhovnu obnovu kroz našu devetnicu, na zagovor našega sv. Ante i Djevice Marije.
Šuica, u lipnju 2010. Vaš župnik fra Ljudevit Lasta Dodaj na Google Buzz
Komentari (248)
Samo registrovani korisnici mogu ostavljati komentare!
Joomla components by Compojoom
Newer news items:
Older news items:
|
da li lasta napokon odlazi